Otac zapadnog redovništva

Sveti Benedikt

Sveti Benedikt, otac zapadnog monaštva i redovništva, zaštitnik Europe

Benedikt iz Nursije

U trenutku u kojem je rimska civilizacija bila u punom opadanju i približavala se svome kraju, rođen je čovjek koji je svojim životom i djelom započeo i bitno odredio nastanak nove koja traje sve do danas. Njegovo ime je Benedikt. Mjesto rođenja Nursija (Umbrija), a godina rođenja 480. Premda je umro 547., on i dalje živi. Ne samo kroz bogatstvo misli i poruku koju je odaslao, a koja je i danas itekako aktualna, već i zato što je svojim djelom položio temelj mnogim pozitivnim tekovinama današnjice. Njegovo jedinstveno shvaćanje čovjeka i svijeta proželo je i obogatilo živote nebrojenih pojedinaca. Neovisno o pozivu, zvanju, staležu, dobi, spolu. On nije bio prorok samo svoga vremena, nego i mnogih kasnijih. Nogama je stajao čvrsto na zemlji, a srca i pogleda upravljena prema nebu. Čovjek širokih vidika, dubokih i pronicavih uvida, poznavatelj ljudske naravi, mistik i realist. Na izvoru njegova nadahnuća stoji Riječ, šutnja, molitva. 

Uz „Praviloˮ koje je sam napisao i u kojem se jasno ogleda njegova osobnost, jedini izvor njegovih biografskih podataka je knjiga „Dijaloziˮ. Pisac ovog djela je papa Grgur Veliki, i sam monah, tj. njegov duhovni sin. Ovaj Papa također je jedan od prvih i najvećih promotora Benediktova života i djela, posebice njegova „Pravilaˮ, a samim tim i benediktinske duhovnosti. Prema tradiciji i dostupnim izvorima Benedikt je imao sestru blizanku koja se zvala Skolastika. Kao mladić odlazi na studij književnosti u Rim i boravi u njemu tri godine. Nezadovoljan životom u Rimu napušta ga. Odlazi najprije u Affile, gradić udaljen oko 50 km od Rima želeći živjeti asketskim životom. Nedugo zatim povlači se u samoću u jednu špilju u blizini Subiaca te ondje tri godine provodi monaško-pustinjački život u pokori i askezi. Uskoro postaje glasovit zbog svoje svetosti te se oko njega počinju okupljati prvi sljedbenici. Njegov je primjer privukao mnoge koji su pod njegovim vodstvom željeli započeti novi život u duhu. Ubrzo je u blizini špilje nastalo 12 malih samostana, svaki sa svojim poglavarom, a opet su svi ovisili o njemu. U tome se može prepoznati utjecaj istočnog monaštva koje je Benedikt dobro poznavao. S vremenom je u Benediktu sazrijevao novi oblik monaškog života koji predstavlja vrhunac njegova duhovnog i misaonog uzdizanja. Da bi ga ostvario, on još jednom, po posljednji put, mijenja mjesto svoga boravka na zemlji te se sa svojom subraćom uspinje na brdo Monte Cassino i nastanjuje ga. Predaja govori da je godine 529. Benedikt utemeljio novi i završni tip samostana Montecassino, školu Gospodnje službe, kako on zove samostan. Dakle, one iste godine kad je car Justinijan zatvorio filozofsku školu u Ateni, Zapad je otvarao novu školu. Dok je prvotni oblik monaškog života, po kojem je Benedikt živio i koji je s drugima dijelio, još uvijek imao dosta obilježja pustinjaštva, ovaj drugi i završni određen je cenobitskim duhom. I više od toga. On se vidljivo otvarao za susrete s okolnim svijetom. Benedikt crpi iz stare monaške tradicije, istočne i zapadne, koje su mu bliske, ali se i s velikom i iznenađujućom fleksibilnošću odnosi prema njima. Njegov odnos prema tradiciji izvanredan je primjer zdravog i zrelog razumijevanja i življenja vlastite vjere. U tom vremenu punom nepovjerenja, kad su ljudi živjeli u međusobnom strahu i sumnjičavosti, usudio se Benedikt vjerovati u dobro u svakom čovjeku i svoje monahe voditi u povjerenju, dobroti i bratskoj ljubavi, a ne u sumnjičavosti i strogosti. Iz Benediktovih riječi proizlazi da nije bio samo realist, već i optimist koji ne dopušta da ga ljudske slabosti odvedu u rezignaciju ili ironiju.

We are using cookies to give you the best experience. You can find out more about which cookies we are using or switch them off in privacy settings.
AcceptPrivacy Settings

GDPR

  • Privacy Policy
  • Terms of Service

Privacy Policy

Your privacy is important to us. It is Benedicta‘ policy to respect your privacy regarding any information we may collect from you across our website.

You can read our full Privacy Policy here: https://benedicta.hr/pravila-privatnosti/

Terms of Service

By accessing the website at benedicta.hr, you are agreeing to be bound by these terms of service, all applicable laws and regulations, and agree that you are responsible for compliance with any applicable local laws. If you do not agree with any of these terms, you are prohibited from using or accessing this site. The materials contained in this website are protected by applicable copyright and trademark law.

You can read our full Terms of Service here: https://benedicta.hr/uvjeti-koristenja/